preloader
2015-05-20

BiH kao poslovni i životni izazov

Zahvaljujući dugogodišnjem iskustvu u bankarskom sektoru, Manfred Gram, generalni direktor kompanije Heta Sarajevo putovao je i živio u raznim djelovima svijeta, ali dolazak u BiH i život u Sarajevu predstavljao mu je poseban izazov. Jedan od razloga njegovog dolaska u BiH je i taj što smatra da svojim profesionalnim iskustvom i radom može doprinijeti razvoju bh. ekonomije

Kompanija Heta Sarajevo nastala je kao neposredni pravni nasljednik Hypo leasing društva i prva je kompanija ove vrste u BiH, a sa aktivnostima i radom na bh. tržištu počela je tokom 2011. godine. U sastavu je međunarodnog finansijskog koncerna Heta Asset Resolution AG, kompanije koja je u 100 postotnom vlasništvu Republike Austrije, a osnovna djelatnost joj je prodaja pokretne i nepokretne imovine. U sastavu koncerna su i filijale u Austriji, Italiji, Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji, Bugarskoj, Njemačkoj i Mađarskoj. U ponudi imaju razne vrste nekretnina širom BiH u što spadaju stanovi, kuće, stambeno-poslovni objekti, poslovni prostori, veliki industrijski objekti, skladišta, garažni prostori, zemljišta i šume, dok ponuda pokretne imovine obuhvata sve vrste motornih vozila, razne mašine i opremu. Kakvo je poslovanje ove kompanije u BiH, te šta su glavni ciljevi Hete za Business magazine govori Manfred Gram, generalni direktor, koji je na čelo kompanije došao sredinom prošle godine. Zahvaljujući dugogodišnjem iskustvu u bankarskom sektoru putovao je i živio u raznim djelovima svijeta, ali dolazak u BiH i život u Sarajevu predstavljao mu je poseban izazov. Smatra da njegovo iskustvo može biti od velike pomoći kako bi stvari u BiH na ekonomskom planu krenule uzlaznom putanjom.

BM: Možete li nam pojasniti šta je Heta, na čemu se zasniva njeno poslovanje i koji su njeni glavni ciljevi?

GRAM: Naš glavni dioničar je Vlada Republike Austrije, a kompanija Heta oformljena je sa ciljem da vrši prodaju pokretne i nepokretne imovine, pojedinačno ili u sklopu jednog portfolia. S tim razlogom smo krajem prošle godine preuzeli poprilično velike dijelove portfolia dvije banke u BiH, Hypo Alpe-Adria-Bank Mostar i Hypo Alpe-Adria-Bank Banja Luka. Veličina našeg portfolia je oko 1,2 milijarde KM, te imajući u vidu ove brojke nalazimo se na prvom mjestu sa najvećom bazom nekretnina, ali ujedno i najvećom bazom loših kredita. Otkupili smo portfolio loših kredita od banke i to su zapravo krediti koji nemaju dobar performans i onda se kao takvi moraju restrukturirati. Međutim, specifične vještine kako to najbolje uraditi u većini slučajeva nisu dostupne bankama na ovom tržištu, a budući da smo mi specijalizirani u tom području i znamo kako to uraditi onda mi prodamo ili izvršimo restrukturiranje. Kada radimo prodaju onda to vršimo brzo i u većini slučajeva ostvarimo maksimalnu vrijednost specifične imovine i upravo zbog toga sebe smatramo prvom adresom za domaće i strane investitore u BiH. Također, za postojeće klijente radimo na iznalaženju rješenja za njihove probleme, kako i na koji način mogu da otplate svoje kredite. Nekada je u tim slučajevima najbolji izlaz prodaja jednog dijela imovine, bilo da je u pitanju pokretna ili nepokretna imovina, kako bi mogli vratiti dio kredita. Ono što je bitno naglasiti je da kada radimo tako nešto doprinosimo povećanju vrijednosti za domaću ekonomiju, a samim tim vršimo i direktan doprinos na stabilnost finansijskog tržišta. Kompanija Heta Sarajevo ima 120 uposlenih i drago mi je da mogu reći da je naše osoblje izuzetno vješto, profesionalno i specijalizirano da radi upravo na ovom drugačijem poslovanju. Svi su veoma posvećeni ispunjenju ciljeva naše kompanije. Više smo nego zadovoljni efikasnošću naših uposlenika.

BM: Sredinom prošle godine došli ste u kompaniju i postali generalni direktor. Kako je došlo do toga?

GRAM: Razlog mog imenovanja bile su dvije stvari. Prije svega, došlo je do značajne promjene biznis modela i poslovanja firme, a samim tim došlo je i do povećanja kompanije, tako da je moje dugogodišnje iskustvo na mjestu menadžera i moje iskustvo sa područja centralne i jugoistočne Evrope bilo je potrebno ovdje u BiH jer je kompanija Heta prva i za sada jedina kompanija u BiH koja se na ovaj način bavi ovom vrstom biznisa i prodaje imovine. Bit će potrebno određeno vrijeme da BiH razvije svoj domaći kadar koji će postati stručan u ovom polju. Međutim, ono što mogu reći za ovo kratko vrijeme koje sam proveo u  BiH u radu sa kolegama i poslovnim partnerima jeste da je proces učenja izuzetno brz i siguran sam da neće dugo trebati da BiH razvije sopstvene kadrove koji će biti izuzetno stručni u ovom specifičnom polju, jer profesionalnosti i vještina ljudi u BiH je na izuzetno zavidnom nivou.

BM: Koje prednosti bh. ekonomija može imati od poslovnih aktivnosti Hete? Možete li nam dati neke primjere?

GRAM: Mi sebe uistinu vidimo kao prvu adresu za domaće i strane investitore. Našim poslovanjem direktno doprinosimo vrijednostima i razvoju domaće ekonomije, a samim tim doprinosimo i finansijskoj stabilnosti BiH. Kao jedan od primjera navest ću izuzetno vrijednu transakciju na kojoj trenutno radimo. U vlasništvu imamo veliko industrijsko područje na kojem se nalazi fabrika koja je napuštena već nekoliko godina, a nekada je bila veliki poslodavac u tom regionu. Radi se o fabrici Impro iz Prijedora, za proizvodnju i preradu mesa. Investitor je zainteresiran da kupi ovo područje i izvrši revitalizaciju fabrike, bilo u istoj industrijskoj oblasti ili u nekom drugom sektoru. Ovaj proces ima nekoliko prednosti za ekonomiju u BiH. Prije svega podrška je bankovnom sektoru BiH s obzirom na to da svakom investitoru trebaju krediti kako bi mogao investirati. Investiranje u ovu imovinu ujedno je podrška i lokalnim dobavljačima i lokalnoj ekonomiji. Revitaliziranje posla značilo bi i otvaranje novih radnih mjesta, a na taj način bi se povećala kupovna moć. Povećanjem kupovne moći povećava se i stopa prikupljenih poreza što ima pozitivan utjecaj na lokalnu, entitetsku i državnu ekonomiju, a povećanjem prihoda od poreza povećava se finansijska mogućnost vlasti da više sredstava ulažu u razvoj infrastrukture. Investiranjem u obnovu infrastrukture, upošljavali bi se dobavljači i izvođači. Naravno, mogao bih još da nabrajam, jer to sada sve ide ukrug, jedan pozitivan krug koji bi za ekonomiju ove zemlje mnogo značio. Postoji veliki broj ovih prednosti koje možda nisu odmah vidljive. Iz moje perspektive i s moje tačke gledišta, naše poslovanje u ovoj zemlji u suštini se svodi na pružanje direktne podrške razvoju lokalne imovine.

BM: Rekli ste da je vrijednost imovine koju Heta ima oko 1,2 milijarde KM. Koja je imovina najviše tražena, a šta će se dogoditi sa Hetom nakon prodaje te imovine?

GRAM: Naš portfolio je zaista velik i uglavnom se zasniva na raznim vrstama, kako nepokretne tako i pokretne imovine. Međutim, veoma nam je teško izdvojiti imovinu koja je najtraženija i najinteresantnija određenoj grupi investitora. Sada se fokusiramo na veće nekretnine, a prema pravnom okviru koje su zadale Vlada Republike Austrije i Evropska unija strateški cilj je prodaja imovine na brz način, te ujedno i zadržavanje prave vrijednosti imovine ili povećanje njene vrijednosti. Ovo je dugoročan proces i za njegovu realizaciju će biti potrebno nekoliko godina ako ne i više, ali nakon što se uspješno proda sva imovina i završimo svoj zadatak kompanija Heta će biti likvidirana. Međutim, postoji još jedna opcija tj. drugi scenario npr. da se neki investitor odluči kupiti cjelokupnu mrežu ili neku od Heta kompanija koje djeluju u regionu jugoistočne Evrope i da iskoristi iskustvo i znanje kao platformu za nastavak ovakve vrste biznisa u BiH. Ne bih isključio ovu ideju za budućnost, jer sve banke imaju problem sa lošim kreditima, ali nijedna nema ova specifična znanja i vještine kao npr. Heta, kompanija specijalizirana za ovaj posao. Pored toga, banke imaju i zakonske i pravne norme u okviru kojih moraju djelovati, a ovaj princip prodaje imovine ili tzv. aset resolution je u suštini dobar za sve strane, banke, kompanije kao i ostatak finansijskog tržišta i domaće ekonomije.

BM: Kakav je Vaš odnos sa vladajućim institucijama u BiH, kako biste ocijenili poslovanje u BiH?

GRAM: Saradnja sa predstavnicima vlasti i vladajućim institucijama je ključna, posebno u slučajevima gdje je Vlada FBiH dioničar u nekoj kompaniji ili ukoliko neka vladina institucija mora donijeti odluke vezane za kompanije sa kojima mi poslujemo. Naša saradnja je istaknuta pogotovo kada postoji neki politički interes ili ekonomska važnost za neko određeno područje, kao što je slučaj sa fabrikom Impro iz Prijedora. Taj politički interes zasniva se zapravo na želji da se nešto pokrene. U ovom slučaju primijetili smo da je na lokalnom nivou postojao jak interes da se nađe investitor za ovu fabriku jer bi ova prodaja puno značila i imala bi snažan utjecaj na lokalnu ekonomiju ali i šire. Poslovanje u BiH predstavlja poseban izazov. Ovdje živim već devet mjeseci i dao sam sebi zadatak da što bolje upoznam ovu zemlju, jer to je za mene ključno kako bih bio u stanju uspješno voditi ovaj biznis. Primijetio sam da mi ovdje smetaju iste stvari kao i svim građanima ove zemlje. Slaba, usporena, vrlo kompleksna i komplicirana administracija, poprilično loša infrastruktura, političko uplitanje u razne segmente života definitivno su područja koja bi se mogla poboljšati. S druge strane, nadam se da ćemo, kako ova zemlja bude napredovala na svom evropskom putu, biti u mogućnosti da vidimo neke značajne pozitivne promjene u svim aspektima, ali posebno u ovom djelu koji se odnosi na poslovno okruženje.

BM: Heta je zajedno sa Vladom FBiH uključena u iznalaženje rješenja za kompaniju BH Airlines kojoj prijeti gašenje. Koji je po Vama najefikasniji način rješavanja problema koji prate ovu aviokompaniju?

GRAM: Kada se radi o ovom slučaju, ne mogu vam dati puno informacija, ali ono što svakako mogu reći jeste da dosta sarađujemo sa menadžmentom kompanije BH Airlines, kao i sa predstavnicima Vlade FBiH koja je većinski vlasnik ove kompanije. Pokušavamo pronaći neki koncept restrukturiranja ovog duga koji bi na kraju predstavljao situaciju iz koje sve strane dobijaju. Jasna nam je važnost ove kompanije za zemlju i upravo iz tog razloga do sada smo više puta iskazivali našu flskibilnost i spremni smo da nađemo najbolje moguće rješenje kako bismo pomogli ovoj kompaniji i samom vlasniku kompanije.

BM: Možete li nam izdvojiti značajnije planove i aktivnosti Hete za naredni period?

GRAM: Imamo dosta projekata na kojima radimo, ali sada nam je prioritet da se fokusiramo na ove veće projekte i veću imovinu. Pored kompanija Impro i BH Airlines dolaze i drugi veliki projekti na kojima se treba raditi, ali je još uvijek rano da ih otkrivam.

BM: Vaš profesionalni background? Par rečenica o Vašem radnom iskustvu?

GRAM: Dolazim iz bankarskog sektora, sa fokusom na restrukturiranje, risk menadžment i zatvaranje kompanija. U većini slučajeva bio sam odgovoran za finansije. Godinama sam radio u bankarskom sektoru, a posljednjih nekoliko decenija radio sam na raznim pozicijama na nivou upravnih odbora, kao generalni direktor, kao glavni službenik za rizik, glavni službenik za finansije i glavni službenik za operacije, dok sam u većini slučajeva neke funkcije obavljao paralelno. Radio sam u Njemačkoj, Češkoj, Francuskoj, Poljskoj, Slovačkoj i sada sam u BiH. Mislim da uz pomoć svog profesionog iskustva mogu dosta doprinijeti uspješnom razvoju i radu naše kompanije u BiH, a samim tim i razvoju bh. ekonomije.  

BM: Imate dugogodišnje iskustvo u finansijskom sektoru koje Vas je povezivalo sa raznim zemljama svijeta. Kako Vam se organizacija života u BiH sviđa, šta je ono što po čemu biste BiH izdvojili od drugih zemalja?

GRAM: U BiH živim sa porodicom, suprugom i dvoje djece. Kad god sam radio negdje u inozemstvu smatrao sam to dugoročnim zadatkom, moja porodica uvijek je bila sa mnom. Vjerujem da čovjek treba da živi tamo gdje radi kako bi osjetio zemlju, shvatio ljude i kulturu i ostvario mrežu kontakata koja mu je potrebna. Samo tada osjećam da svojim radom mogu najviše doprinijeti kompaniji, svojim uposlenicima i zemlji u kojoj radim. Imao sam nekoliko ponuda za posao prije nego što sam došao u BiH, ali ovakve odluke čovjek treba dobro promisliti. Postojala su tri razloga zbog kojih sam se odlučio doći i raditi u BiH. Prvi razlog je taj što je ovo potpuno novi način poslovanja za BiH, a kompanija Heta je prva i jedina koja se bavi ovom vrstom poslovanja, drugo, BiH je bila najizazovnija opcija zbog vrlo kompleksnog miksa faktora sa kojima se suočavamo, bilo da je u pitanju historija, politika ili ekonomija i treći razlog je bio taj što sam bio ubijeđen da svojim znanjem i iskustvom najviše mogu da uradim upravo ovdje u BiH i da ovdje mogu najviše stvari pokrenuti. Nakon devet mjeseci koje sam proveo ovdje čini se da sam donio pravu odluku. Od samog početka moja porodica i ja imali smo osjećaj dobrodošlice, djeca idu u školu i odlično se osjećaju ovdje, imamo sjajne ljude, fantastičnu prirodu, divnu hranu, sve je poprilično blizu, tako da nam se zaista sviđa živjeti ovdje.  

BM: Šta mislite o Sarajevu i ljudima ovdje?

GRAM: Sarajevo je poseban grad koji ima mnogo lijepih i interesantnih stvari i čovjek ih otkrije tek onda kada živi ovdje. Ljudi u ovom gradu su puni pozitivne energije, a poslovni partneri i kolege sa kojima radim vrlo su motivirani i željni da uče nove stvari. Posvećeni su vrijednostima i ciljevima kompanije. Kada se radi o privatnom životu, potrebno je malo više vremena da se čovjek upozna sa načinom života, ali kada ostvarite prve kontakte i povjerenje, ljudi rašire ruke, otvore vam srce i pruže podršku i to je ono što mi se veoma sviđa.


Navedeni podaci su prikupljeni iz izvora koji se smatraju pouzdanim.

HETA ASSET RESOLUTION BIH ne preuzima odgovornost za potpunu tačnost podataka, promjenu uslova ili opoziv ponude bez prethodne najave.