preloader
2015-12-04

Preuzmi, upravljaj, prodaj

Svjetska ekonomska kriza koja je 2008. godine mnoge firme zauvijek ugasila, a brojne gurnula u dužničko ropstvo iz kojeg se ni danas ne mogu izvući, u Bosnu i Hercegovinu je dovela i novu vrstu finansijskih institucija koje se bave upravljanjem imovinom i nenaplativim potraživanjima. U BiH je taj posao pripao austrijskoj kompaniji HETA ASSET RESOLUTION na čijem je čelu Nijemac Manfred Gram. Kompaniju HETA ASSET RESOLUTION osnovala je Vlada Republike Austrije kako bi u BiH preuzela čak 1.2 milijarde KM nenaplativih potraživanja Hypo banke. Dani su istražili od koga i kako će HETA naplatiti ova potraživanja i je li taj proces u skladu sa bh. zakonima o poslovanju finansijskih institucija.

Pravni okvir Republike Austrije

Jasno je već da je cilj osnivanja HETA ASSET RESOLUTION bio da preuzme nenaplativa potraživanja od Hypo banke, koja je tako "očistila" svoju bilansu, i nastavila sa pružanjem bankarskih usluga s ojačanim bilansama, boljom likvidnošću i solventnošću.

„Kompanije poput HETA ASSET RESOLUTION su odgovor na veliki rast nenaplativih potraživanja tokom velike finansijske krize. Nenaplativa potraživanja su donijela gubitak povjerenja investitora na međunarodnom i državnom nivou. Kako bi se vratilo povjerenje investitora i stimulirao ekonomski razvoj i stabilnost finansijskog tržišta, došlo je do uspostave kompanija koje imaju zadatak da odvoje nenaplativa od takozvanih zdravih potraživanja u bankama od sistemske važnosti i da ih preuzmu na upravljanje. Od nas se očekuje da imovinu koju smo preuzeli na upravljanje, prodamo brzo uz očuvanje njene vrijednosti“, kaže Gram.

Na naše pitanje za šta HETA konkretno ima mandat i po kojim zakonskim propisima se u BiH bavi ovim poslom, naš sagovornik odgovara da je po pravnom okviru koji reguliše rad HETA koji je uspostavila Vlada Republike Austrije u saradnji sa Evropskom komisijom, krajnji cilj bio da se preuzmu nenaplativa potraživanja od Hypo banaka u cijeloj regiji (Jugoistočna Evropa), što znači da pravni okvir ne dopušta HETA da preuzme nenaplativa potraživanja koje imaju druge austrijske banke u BiH i regiji.  HETA je u BiH postala potpuno operativna prije 12 mjeseci, preciznije 17. novembra 2014. godine. Od Grama smo saznali da su neka od preuzetih nenaplativih potraživanja inicijalno odobreni još prije 12 godina. Problem je, ističe Gram, što banke nemaju zadatak ni specifične poslovne vještine da revitaliziraju i primjerice nekretninu ponovo ponude tržištu.

„Banke kod nenaplativih kredita mogu poduzeti određena pravna sredstva, a poznato vam da su za rješavanje bilo kakvog pravnog slučaja u BiH potrebne godine. U toku tog vremena imovina je blokirana i gubi vrijednost. Tu mi stupamo na scenu drugačijim pristupom rješavanja tog pitanja. Naš generalni pristup je preuzimanje imovine, analiza slučaja i nuđenje rješenja. Možemo ga revitalizirati, restruktuirati ili tražiti investitore koji žele brzo pokrenuti ili postojeću djelatnost ili neku novu,“ kaže Gram.

Novi investitor pokreće posao i stvara nova radna mjesta. „Mi nastupamo onda kada banka ne može riješiti svoj problem sa nenaplativim potraživanjem. Mi ne preuzimamo kredit nego potraživanje sa određenom sniženom vrijednošću. Drugim riječima, to potraživanje dolazi u našu bilansu stanja i pod naše upravljanje. Pravni postupak koji je banka ranije pokrenula pustimo da teče, a mi otvaramo drugi kanal komunikacije, kontaktiramo klijenta i kažemo mu da iako se dešava sudski postupak, hajmo sjesti i pokušati pronaći rješenje. Prema našem iskustvu, na bh. tržištu, a i na drugim tržištima je isto, klijenti cijene kada ih kontaktirate, ali ne sa advokatom i sa optužbom, nego s ciljem pronalaska zajedničkog i najboljeg mogućeg rješenja“, rekao nam je Gram.

Postoji čak i opcija da klijent koji nije mogao vratiti dug za kredit, zajedno sa HETA-om traži investitora za preuzimanje nekretnine ili da to uradi sam. Ova austrijska kompanija u BiH je uglavnom preuzela nekretnine, odnosno stanove, kuće, stambene blokove, uredske zgrade, šoping centre, industrijska postrojenja, zemljišta. U segmentu pokretnina preuzeti su razne mašinerije, poslovna oprema, vozila, pa i avioni BH Airlinesa koje je jedina bh. aviokompanija kupila kreditom uzetim od Hypo leasinga. Kompanija HETA bi većinu slučajeva, odnosno nenaplativih potraživanja, trebala riješiti u roku od pet godina.

U Bosni i Hercegovini ne postoji banka koja nema problema sa nenaplativim potraživanjima, o čemu svjedoči i podatak o 2.3 milijardi KM nenaplativih potraživanja u cijeloj BiH. Ipak, za razliku od ostalih banaka, jedino je HETA grupa odlučila da problem počne rješavati preko HETA ASSET RESOLUTION kompanija. Banke o tom problemu razgovaraju sa entitetskim agencijama za bankarstvo. Zabrinjavajuće je to što neneplativa potraživanja u BiH i dalje rastu, bez obzira na činjenicu da je BiH (barem statistički) izašla iz recesije. HETA-e je, prema riječima njenog direktora, u redovnom kontaktu sa entitetskim agencijama za bankarstvo i Centralnom bankom BiH, iako njeno poslovanje nije regulisano zakonima koji regulišu bankarsko poslovanje nego zakonom o obligacionim odnosima.

Obligacioni odnosi

BH Airlines je prije nekoliko godina preko Hypo Leasinga kupio dva polovna aviona ATR-72 koje je trebalo isplatiti do 2016. godine. BH Airlines ih zbog problema u poslovanju nije mogao isplatiti.

"U posljednjih 12 mjeseci o ovom problemu pokušao sam pregovarati sa Vladom FBiH koja je vlasnik BH Airlinesa. Pripremali smo različite koncepte za restruktuiranje tog duga na način da zadovoljimo tri glavna elementa. Prvo, uvažavajući interese BH Airlinesa kao jedine bh. aviokompanije i njenih uposlenika, drugi aspekt je bio da se potrudimo u olakšavanju finansijskog tereta koji je Vlada imala u otplaćivanju duga i treći aspekt da uzmemo u obzir našu odgovornost prema vlasniku da se dug vrati. Međutim, dogovor o tome nije postignut. Prije nekoliko sedmica Vlada FBIH je donijela niz zaključaka o tome kako riješiti ovaj slučaj, koji sad moraju biti službeno provedeni", rekao nam je Gram.

Na naše pitanje kakva je uloga BORA d.o.o. Banja Luka u okviru kompanije HETA i da li je ta firma preuzela nenaplative kredite (vezane uz švicarski franak) i koliki iznos je preuzet, Gram odgovara da je BORA, kao i HETA, kompanija za upravljanje imovinom i potraživanjima, sa istim menadžmentom.

“Sjedište BORA je u Banja Luci, a HETA u Sarajevu i ta podjela na dvije kompanije napravljena je da se olakša poslovanje u dva entiteta, koja nemaju jednake zakone. Kad je riječ o potraživanjima, odnosno izloženosti vezanoj za švicarski franak u kompaniji BORA, riječ je o manje od 20% vrijednosti cjelokupnog portfelja, od čega je većina vezana za korporativni sektor,” kaže Gram.

U Agenciji za bankarstvo FBIH su nam rekli da HETA nije pod njihovom nadležnošću, te da zbog toga ne mogu komentarisati njen rad u BiH.


Navedeni podaci su prikupljeni iz izvora koji se smatraju pouzdanim.

HETA ASSET RESOLUTION BIH ne preuzima odgovornost za potpunu tačnost podataka, promjenu uslova ili opoziv ponude bez prethodne najave.